• 10 juna, 2019
  • 1252

PKU za državne organe

PKU za državne organe

Na osnovu člana 4. stav 2. Zakona o državnim službenicima („Službeni glasnik RS”, br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08, 104/09, 99/14, 94/17 i 95/18), a u vezi sa članom 242. i članom 245. stav 1. Zakona o radu („Službeni glasnik RS”, br. 24/05, 61/05, 54/09, 32/13, 75/14, 13/17 – US, 113/17 i 95/18 – autentično tumačenje), Vlada i reprezentativni sindikati koji su osnovani za teritoriju Republike Srbije – Sindikat uprave Srbije, Sindikat zaposlenih u pravosudnim organima Republike Srbije i Sindikat organizacija pravosudnih organa Srbije (u daljem tekstu: učesnici) zaključuju   POSEBAN KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE ORGANE“Službeni glasnik RS“, br. 38/2019

  1. UVODNE ODREDBE

Član 1. Ovaj kolektivni ugovor (u daljem tekstu: Ugovor) zaključuju Vlada i sindikati. Ugovorom se, u skladu sa zakonom i ratifikovanim međunarodnim konvencijama, uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u državnim organima, međusobni odnosi učesnika Ugovora, postupak izmena i dopuna Ugovora i druga pitanja od značaja za ugovorne strane. Kolektivnim ugovorom utvrđuju se veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni zakonom, kao i prava koja nisu utvrđena zakonom, ukoliko zakonom nije određeno drukčije. Član 2. Zaposleni, u smislu ovog ugovora, jesu državni službenici i nameštenici koji su u radnom odnosu kod poslodavca. Poslodavac državnih službenika i nameštenika, u smislu ovog ugovora, jeste Republika Srbija, a prava i dužnosti poslodavca u ime Republike Srbije vrši rukovodilac državnog organa (u daljem tekstu: rukovodilac).  Izabrana, imenovana i postavljena lica u državnom organu koji nemaju položaj državnog službenika ili nameštenika ostvaruju pravo na plaćeno odsustvo, neplaćeno odsustvo, solidarnu pomoć, jubilarnu nagradu, novogodišnji poklon, minuli rad i dužinu godišnjeg odmora shodno odredbama Ugovora. Pojedina prava u skladu sa Ugovorom, ostvaruju lica koja obavljaju rad u državnom organu. Član 3. Ugovor se neposredno primenjuje.

  1. RADNI ODNOSI

Član 4. Zaposleni zasniva radni odnos na neodređeno i određeno vreme. Rukovodilac je dužan da prilikom prijema zaposlenog u radni odnos na određeno vreme naročito ceni okolnosti koje se odnose na to da je lice koje se prima u radni odnos u ranijem periodu obavljalo poslove određenog radnog mesta na kojem se zasniva radni odnos u tom organu i da je za to vreme uredno ispunjavalo svoje radne obaveze. Zaposleni koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme ima ista prava kao i zaposleni u radnom odnosu na neodređeno vreme. III. DODATNO OBRAZOVANJE, STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE Član 5. Za vreme dok se nalazi na stručnom usavršavanju na koje ga uputi rukovodilac zaposleni ostvaruje prava kao da se nalazi na radu.  Član 6. Ako je ugovorom kojim se uređuju prava i dužnosti državnog službenika na izvršilačkom radnom mestu, koji se dodatno obrazuje, utvrđeno da se dodatno obrazovanje sprovodi u cilju stvaranja uslova za popunjavanje upražnjenog radnog mesta, a rukovodilac naknadno odluči da se to radno mesto ne popuni ili ako državni službenik ne bude premešten na to radno mesto – državni službenik nema obavezu da posle uspešno okončanog dodatnog obrazovanja ostane na radu u državnom organu najmanje dvostruko duže vremena od trajanja dodatnog obrazovanja, kao ni obavezu da vrati sve troškove dodatnog obrazovanja, osim ako zakonom nije drugačije određeno. Ako usled planirane promene akta o sistematizaciji radnih mesta u organu, prestaje potreba za obavljanjem poslova u stepenu i vrsti stručne spreme, odnosno obrazovanja koje zaposleni ima, poslodavac može da obezbedi dodatno obrazovanje, odnosno prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju zaposlenom, radi premeštaja zaposlenog na odgovarajuće radno mesto.

  1. RADNO VREME
  2. Puno radno vreme

Član 7. Puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno, ako zakonom nije drugačije određeno.

  1. Raspored radnog vremena zaposlenog

Član 8. Poslodavac utvrđuje raspored radnog vremena zaposlenog za period od najmanje četiri nedelje (mesec dana). Raspored radnog vremena zaposlenog objavljuje se najmanje deset dana pre primene. Izuzetno od st. 1. i 2. ovog člana, u slučajevima koji se nisu mogli unapred predvideti, raspored radnog vremena zaposlenog može biti promenjen i pre isteka roka od deset dana od dana obaveštenja zaposlenog. Neposredni rukovodilac mora zaposlenog da obavesti o promeni njegovog rasporeda radnog vremena. Rasporedom radnog vremena ili uvođenjem prekovremenog rada ne može se zaposlenom uskratiti dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno niti nedeljni odmor od najmanje 24 sata neprekidno. Ako je u državnom organu neophodno obezbediti neprekidnost rada, rasporedom radnog vremena zaposlenih može se uvesti rad u smenama, u skladu sa opštim propisima o radu.

  1. Skraćeno radno vreme

Član 9. Zaposlenima koji rade na naročito teškim, napornim i za zdravlje štetnim poslovima na kojima i pored primene odgovarajućih mera bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu, sredstava i opreme lične zaštite, postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje zaposlenog skraćuje se radno vreme srazmerno štetnom dejstvu uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenog. Na osnovu izvršene procene rizika i stručne analize, za radno mesto sa povećanim rizikom, može da se kao preventivna mera za bezbedan i zdrav rad utvrdi skraćeno radno vreme, dodatne i jednokratne pauze, kao i druge mere. Član 10. Dužina skraćenog radnog vremena utvrđuje se na osnovu izvršene procene rizika i stručne analize službe medicine rada. Na radnim mestima sa povećanim rizikom u Specijalnoj zatvorskoj bolnici, na kojima i pored primene odgovarajućih mera bezbednosti i zaštite života i zdravlja na radu, sredstava i opreme lične zaštite, postoji povećano štetno dejstvo na zdravlje zaposlenog, skraćuje se radno vreme na 36 časova nedeljno u skladu sa stručnom analizom. Odluku o skraćenom radnom vremenu u skladu sa zakonom i Ugovorom donosi rukovodilac državnog organa.

  1. ODMORI I ODSUSTVA
  2. Odmor u toku dnevnog rada

Član 11. Zaposleni koji radi najmanje šest časova dnevno ima pravo na odmor u toku dnevnog rada u trajanju od najmanje 30 minuta. Zaposleni koji radi duže od punog radnog vremena, ali ne duže od 12 časova dnevno ima pravo na odmor u toku rada od 60 minuta. Za vreme korišćenja odmora u toku dnevnog rada zaposleni ima pravo da napušta radno mesto i prostorije državnog organa, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Odmor u toku dnevnog rada ne može se koristiti na početku i na kraju radnog vremena. Vreme odmora iz st. 1. i 2. ovog člana uračunava se u radno vreme.

  1. Merila za utvrđivanje godišnjeg odmora

Član 12. Dužina godišnjeg odmora zaposlenog utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava prema sledećim kriterijumima, i to: 1) Po osnovu radne uspešnosti : (1) zaposlenom sa ocenom „prevazišao očekivanja” – za 5 radnih dana, (2) zaposlenom sa ocenom „ispunio očekivanja” – za 3 radna dana; 2) Po osnovu uslova rada: (1) za rad na radnim mestima sa povećanim rizikom – za 3 radna dana, (2) za rad na radnom mestu na kome je uvedeno skraćeno radno vreme – za 10 radnih dana, (3) za noćni rad – za 2 radna dana; 3) Po osnovu godina rada provedenih u radnom odnosu: (1) zaposlenom preko 30 godina rada provedenih u radnom odnosu – za 5 radna dana, (2) zaposlenom od 25 do 30 godina rada provedenih u radnom odnosu – za 4 radna dana, (3) zaposlenom od 15 do 25 godina rada provedenih u radnom odnosu – za 3 radna dana, (4) zaposlenom od 5 do 15 godina rada provedenih u radnom odnosu – za 2 radna dana, (5) zaposlenom do 5 godina rada provedenih u radnom odnosu – za 1 radni dan; 4) Po osnovu stručne spreme, odnosno složenosti poslova, ovlašćenja i odgovornosti: (1) za državne službenike: – državnom službeniku sa  visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, a koji se nalazi na položaju i na izvršilačkom radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice – za 5 radnih dana, – državnom službeniku sa  visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, a koji se nalazi na radnom mestu koje je razvrstano u zvanje višeg savetnika, samostalnog savetnika i savetnika – za 4 radna dana, – državnom službeniku sa  visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, a koji se nalazi na radnom mestu koje je razvrstano u zvanje mlađeg savetnika i državnom službeniku sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, a koji se nalazi na izvršilačkom radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice – za 3 radna dana, – državnom službeniku sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i državnom službeniku sa srednjom školskom spremom koji se nalazi na izvršilačkom radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice – za 2 radna dana, – državnom službeniku sa srednjom školskom spremom – za 1 radni dan; (2) za nameštenike: – namešteniku sa  visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu, a koji se nalazi na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice – za 4 radna dana, – namešteniku sa visokim obrazovanjem stečenim na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 240 ESPB bodova, master akademskim studijama, specijalističkim akademskim studijama, specijalističkim strukovnim studijama, odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine ili specijalističkim studijama na fakultetu i namešteniku sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, a koji se nalazi na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice – za 3 radna dana, – namešteniku sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine, vkv kvalifikacijom i namešteniku sa srednjom školskom spremom koji se nalazi na radnom mestu rukovodioca uže unutrašnje jedinice – za 2 radna dana, – namešteniku sa ostalim stepenima školske spreme – za 1 radni dan; 5) Zaposlenoj osobi sa invaliditetom – za 5 radnih dana; 6) Po osnovu brige o deci i članovima uže porodice: (1) roditelju, usvojitelju, staratelju ili hranitelju sa jednim maloletnim detetom – za 2 radna dana, a za svako naredno maloletno dete po 1 radni dan, (2) samohranom roditelju sa detetom do 14 godina – za 3 radna dana, s tim što se ovaj broj dana uvećava za po 2 radna dana za svako naredno dete mlađe od 14 godina, (3) zaposlenom koji se stara o članu uže porodice koji je ometen u razvoju, ima teško telesno oštećenje ili bolest usled koje je potpuno ili vrlo slabo pokretan – za 5 radnih dana. Rukovodilac, u svrhu primene merila iz stava 1. tačka 1) ovog člana, ocenjuje rad nameštenika. Samohranim roditeljem u smislu ovog člana smatra se roditelj koji sam vrši roditeljsko pravo, kada je drugi roditelj nepoznat, ili je umro, ili sam vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda ili kada samo on živi sa detetom, a sud još nije doneo odluku o vršenju roditeljskog prava i u drugim slučajevima utvrđenim zakonom kojim se uređuju porodični odnosi. Godišnji odmor, koji se utvrdi nakon primene svih kriterijuma, ne može se koristiti u trajanju dužem od 35 radnih dana, odnosno 40 radnih dana za državne službenike koji ostvaruju pravo na skraćeno radno vreme. Član 13. Vreme korišćenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korišćenja godišnjeg odmora. Plan korišćenja godišnjeg odmora donosi rukovodilac organa najkasnije do kraja aprila kalendarske godine, nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica državnog organa, vodeći računa o pisanom zahtevu zaposlenog. Plan korišćenja godišnjeg odmora sadrži: ime i prezime zaposlenog; radno mesto; trajanje godišnjeg odmora; vreme korišćenja godišnjeg odmora i ime zaposlenog koji menja zaposlenog za vreme korišćenja godišnjeg odmora. Član 14. Na osnovu plana korišćenja godišnjeg odmora, donosi se za svakog zaposlenog rešenje kojim se utvrđuje ukupno trajanje godišnjeg odmora prema merilima iz člana 12. ovoga ugovora i vreme korišćenja godišnjeg odmora. Poslodavac može da izmeni vreme određeno za korišćenje godišnjeg odmora ako to zahtevaju potrebe posla, najkasnije pet radnih dana pre dana određenog za korišćenje godišnjeg odmora. Rešenje o korišćenju godišnjeg odmora može da se dostavi zaposlenom i u elektronskom obliku.

  1. Naknada štete za neiskorišćeni godišnji odmor

Član 15. Ako zaposleni u slučaju prestanka radnog odnosa ne iskoristi godišnji odmor, ima pravo na novčanu naknadu umesto korišćenja godišnjeg odmora u visini 100% plate koju je ostvario u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju dana neiskorišćenog godišnjeg odmora. Pravo iz stava 1. ovog člana utvrđuje se i isplaćuje u skladu sa rešenjem poslodavca, u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.

  1. Plaćeno odsustvo

Član 16. Zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u slučaju: 1) porođaja supruge ili usvojenje deteta – 5 radnih dana; 2) porođaja drugog člana uže porodice – 1 radni dan; 3) polaganja stručnog ispita koji je obavezan uslov za rad na radnom mestu na koje je raspoređen – do 7 radnih dana; 4) stupanja u brak zaposlenog – 7 radnih dana; 5) otklanjanja posledica u domaćinstvu zaposlenog izazvanih elementarnim nepogodama, havarijama, požarom ili drugim nepredvidivim razlozima više sile – do 3 radna dana; 6) selidbe – 3 radna dana; 7) polaska deteta zaposlenog u prvi razred osnovne škole – 2 radna dana; 8) stupanja u brak deteta zaposlenog, ispraćaja deteta, odnosno pastorka, usvojenika/cu ili hranjenika/cu u vojsku – 2 radna dana; 9) polaganja ispita u okviru dodatnog obrazovanja – po 1 radni dan, a najviše do 7 radnih dana u toku kalendarske godine; 10) teže bolesti člana uže porodice – 7 radnih dana; 11) smrti člana uže porodice – 5 radnih dana; 12) svaki slučaj dobrovoljnog davanja krvi, računajući i dan davanja krvi – 3 uzastopna dana; 13) učešća u takmičenju u organizaciji sindikata, odnosno u drugim sindikalnim aktivnostima (prisustvovanje sindikalnim sastancima, konferencijama, sednicama i kongresima) – do 7 radnih dana; 14) rekreativnog odmora u organizaciji sindikata – do 7 radnih dana; 15) obavljanja volonterskih dužnosti u humanitarnim udruženjima i organizacijama – do 2 radna dana, a najviše 4 radna dana u toku kalendarske godine; 16) učešća na međunarodnim sportskim takmičenjima u svojstvu člana reprezentacije Republike Srbije – za vreme boravka reprezentacije na tom takmičenju, kao i za vreme priprema za to takmičenje, a najduže 45 radnih dana; 17) smrti krvnog ili tazbinskog srodnika do drugog stepena srodstva – 1 radni dan. Članovima uže porodice u smislu ovog člana, smatraju se bračni drug, vanbračni drug, deca rođena u braku i van braka, rođeni braća i sestre, braća i sestre po ocu i majci, roditelji, usvojilac, usvojenik, pastorak i staratelj. Plaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana može se koristiti u toku kalendarske godine – u ukupnom trajanju od 7 radnih dana. Izuzetno, u slučajevima iz stava 1. tač. 1), 3), 4), 5), 10), 11), 12), 14) i 16) ovog člana ukupan broj radnih dana koji se koriste kao plaćeno odsustvo u toku kalendarske godine uvećava se za broj dana koji je utvrđen kao vreme odsustva u svakom od tih slučajeva. Plaćeno odsustvo se odobrava, na pismeni zahtev zaposlenog, pod uslovom da je zaposleni priložio odgovarajuću dokumentaciju (dokaz o postojanju pravnog osnova za korišćenje plaćenog odsustva).  Lica koja su angažovana u državnom organu po osnovu ugovora van radnog odnosa ostvaruju pravo na odsustvo sa rada bez umanjenja ugovorene naknade, u slučaju iz stava 1. tač. 1), 4), 7), 8), 10), 11), 12), 15) i 17) pod uslovima iz ovog člana.

  1. Neplaćeno odsustvo

Član 17. Zaposleni ima pravo na neplaćeno odsustvo u kalendarskoj godini, i to: 1) radi školovanja, specijalizacije ili drugog vida stručnog obrazovanja i usavršavanja (master, doktorat) kojem zaposleni pristupa na svoju inicijativu – do 30 radnih dana: 2) radi negovanja obolelog člana uže porodice – do 30 radnih dana; 3) radi obavljanja ličnih poslova – do 7 radnih dana; 4) za slučaj smrti bliskog srodnika po krvnom ili tazbinskom srodstvu – do 5 radnih dana; 5) za slučaj odlaska na školovanje u inostranstvu – do godinu dana. Na lični zahtev poslodavac će odobriti zaposlenom neplaćeno odsustvo do 90 dana, koje se može koristiti jednom, u periodu od pet godina, ukoliko odsustvo zaposlenog ne bi bitno uticalo na izvršavanje poslova radnog mesta na koje je raspoređen. Poslodavac može da odobri zaposlenom neplaćeno odsustvo i u dužem trajanju i u drugim slučajevima, ako odsustvo sa rada zaposlenog ne utiče bitno na organizaciju rada kod poslodavca. Pravo zaposlenog na neplaćeno odsustvo i dužina njegovog trajanja utvrđuje se rešenjem. Neplaćeno odsustvo odobrava se, na pismeni zahtev zaposlenog, pod uslovom da je zaposleni priložio odgovarajuću dokumentaciju (dokaz o postojanju pravnog osnova za korišćenje neplaćenog odsustva).

  1. BEZBEDNOST I ZDRAVLJE NA RADU
  2. Obaveze poslodavca i prava i obaveze zaposlenih

Član 18. Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi rad na radnom mestu i u radnoj okolini u kojima su sprovedene mere bezbednosti i zdravlja na radu – u skladu sa zakonom, drugim propisima, opštim aktima i Ugovorom. Zaposleni je dužan da postupa u skladu sa utvrđenim dužnostima i na propisani način, koristi utvrđena prava i mere u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu u cilju zaštite svog, kao i života i zdravlja ostalih zaposlenih.  Član 19. Poslodavac je dužan da donese akt o proceni rizika kojim, u skladu sa zakonom, utvrđuje postojanje opasnosti i štetnosti na radnom mestu i u radnoj okolini i da nakon procene njihovog uticaja na nastanak povreda i oštećenja zdravlja zaposlenog utvrdi radna mesta sa povećanim rizikom.  Član 20. Rukovodilac je odgovoran za sprovođenje bezbednosti i zdravlja na radu. Rukovodilac je dužan da preduzima mere bezbednosti i zdravlju na radu, u skladu sa zakonom, drugim propisima, opštim aktima i Ugovorom. Član 21. Zaposleni ima pravo da odbije da radi kada mu preti neposredna opasnost po život i zdravlje, zbog toga što nisu sprovedene propisane mere bezbednosti i zdravlja na radu, sve dok se ne sprovedu određene mere bezbednosti i zdravlja na radu. U slučaju iz stava 1. ovog člana zaposleni ostvaruje pravo na naknadu plate, odnosno sva prava iz radnog odnosa kao da je radio.  Član 22. Zaposleni koji radi na radnom mestu sa povećanim rizikom ima pravo na mere bezbednosti i zdravlja na radu utvrđene aktom o proceni rizika, kao i skraćeno radno vreme, godišnji odmor i druga prava, u skladu sa Ugovorom. Član 23. Sredstva za sprovođenje utvrđenih mera za otklanjanje rizika u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, uključujući i sredstva za prevenciju radne invalidnosti i rekreativni odmor zaposlenih obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije.

  1. Predstavnici zaposlenih i odbor

Član 24. Zaposleni kod poslodavca, u svakom od državnih organa, biraju jednog ili više predstavnika za bezbednost i zdravlje na radu. Predstavnici zaposlenih biraju se prema broju zaposlenih (na svakih 50 zaposlenih može se izabrati po jedan predstavnik) i prema broju organizacionih jedinica izvan sedišta državnog organa (u svakoj organizacionoj jedinici izvan sedišta državnog organa može se izabrati po jedan predstavnik).  Član 25. Odbor za bezbednost i zdravlje na radu u državnim organima čini 11 članova, od kojih svaki od reprezentativnih sindikata određuje po dva člana – iz reda izabranih predstavnika zaposlenih, a Vlada određuje pet članova – iz reda državnih službenika.  Član 26. Predstavnici zaposlenih i odbor za bezbednost i zdravlje na radu dužni su da akte, informacije, podatke i obaveštenja koje dobiju od poslodavca, odnosno rukovodioca, a koji se odnose na stanje bezbednosti i zdravlja na radu dostave organizaciji sindikata koja je obrazovana u državnom organu na koji se podaci odnose. Ako su predstavnik zaposlenih ili odbor sprečeni da obavljaju svoju dužnost imaju obavezu da o tome obaveste poslodavca, odnosno rukovodioca koji svoje obaveze prema predstavniku zaposlenih, odnosno odboru izvršava tako što umesto predstavnika zaposlenih, odnosno odbora obaveštava organizaciju sindikata obrazovanu u državnom organu. Organizacija sindikata obrazovana u državnom organu može predložiti poslodavcu, odnosno rukovodiocu da zakonom utvrđene obaveze saradnje, izveštavanja i informisanja predstavnika zaposlenih i odbora o svim pitanjima koja su od uticaja za bezbednost i zdravlje zaposlenih vrši tako što će o tim pitanjima obaveštavati neposredno i sindikat.

  1. Osiguranje zaposlenih

Član 27. Poslodavac je dužan da pod jednakim uslovima kolektivno osigura zaposlene za slučaj smrti, posledica nezgode, profesionalnog oboljenja, povrede na radu i gubitka radne sposobnosti, radi obezbeđenja naknade štete. Poslodavac je u obavezi da, pre raspisivanja javne nabavke za zaključenje ugovora o osiguranju iz stava 1. ovog člana, pregovara i pribavi saglasnost reprezentativnog sindikata u organu. Poslodavac organizuje i obezbeđuje zdravstvenu zaštitu zaposlenih o svom trošku, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zaštiti i planiranim finansijskim sredstvima. Poslodavac može, u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima, da obezbedi dodatno zdravstveno osiguranje, za isti iznos premije osiguranja za lečenje u zdravstvenim ustanovama – u državnom ili privatnom vlasništvu – sa kojima osiguravajuća kuća ima ugovor, kao i da za svoje zaposlene organizuje penzijski plan u skladu sa Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima, po osnovu koga bi vršio uplate penzijskog doprinosa najviše do visine neoporezivog iznosa u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana. Član 28. Zaposleni ima pravo na naknadu štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja nastalog na radu kod poslodavca, kao i pravo na naknadu štete prouzrokovanu povredama drugih prava na radu ili u vezi sa radom. Zaposleni ima pravo da zbog promenjene radne sposobnosti usled profesionalne bolesti, povrede na radu i invaliditeta, bude raspoređen na radno mesto koje odgovara njegovim radnim sposobnostima. Postojanje i visina štete, okolnosti pod kojima je šteta nastala, ko je štetu prouzrokovao i kako se nadoknađuje utvrđuje se u skladu sa zakonom.

VII. PLATE, NAKNADE PLATE, NAKNADA TROŠKOVA I DRUGA PRIMANJA

  1. Elementi za utvrđivanje plate

Član 29. Učesnici ugovora u postupku donošenja uputstva za izradu budžeta pregovaraju o visini osnovice, za obračun i isplatu plata svake godine u postupku donošenja predloga budžeta Republike Srbije. U postupku pregovaranja o osnovici učesnici razmatraju mogućnost i potrebu korekcije koeficijenata.  Član 30. Ako se u toku budžetske godine bitno promene okolnosti i pretpostavke na osnovu kojih je utvrđena osnovica za obračun i isplatu plata zaposlenih, učesnici će otpočeti pregovore o promeni osnovice. Inicijativu za otpočinjanje pregovora podnose reprezentativni sindikati. Učesnici se obavezuju da pregovore započnu u roku od deset dana od dana podnošenja inicijative i da ih okončaju u roku od narednih 30 dana.  Učesnici Ugovora se obavezuju da će u postupku izmene propisa koji se odnose na sistem plata, dodataka na platu, naknada troškova i drugih primanja u državnim organima, zajednički preispitati navedena prava i njihovu visinu utvrđenu zakonom i Ugovorom, u cilju poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih i uređenja plata i drugih primanja na jedinstvenim principima. Član 31. Zaposleni ima pravo na odgovarajuću platu, koja se utvrđuje u skladu sa zakonom, odnosno Ugovorom. Osnovna plata zaposlenog određuje se množenjem koeficijenta sa osnovicom za obračun i isplatu plate. Plata se isplaćuje odjednom ili najviše u dva dela. Isplata punog iznosa plate vrši se najkasnije do 20. u tekućem mesecu za prethodni mesec za koji se vrši isplata. Isplata plate u dva dela vrši se tako što se prvi deo isplaćuje najkasnije do petog u tekućem mesecu za prethodni mesec za koji se vrši isplata, a drugi deo najkasnije do 20. u tekućem mesecu za prethodni mesec za koji se vrši isplata. Izuzetno, za državne organe indirektne korisnike budžeta, prvi deo plate isplaćuje se najkasnije do petnaestog u tekućem mesecu za prethodni mesec za koji se vrši isplata, a drugi deo najkasnije poslednjeg dana u tekućem mesecu za prethodni mesec za koji se vrši isplata. Ako je osnovna plata zaposlenog obračunata na osnovu zakona kojim se uređuju plate, niža od minimalne zarade utvrđena na osnovu odluke Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije, odnosno Vlade o minimalnoj ceni rada za mesec za koji se vrši obračun i isplata, zaposleni ima pravo na osnovnu platu u visini minimalne zarade za taj mesec, u skladu sa zakonom.

  1. Naknada plate

Član 32. Dok koristi godišnji odmor i plaćeno odsustvo koje mu je odobreno prema zakonu ili Ugovoru, zaposleni ima pravo na naknadu plate koja se obračunava i isplaćuje u istom iznosu kao da je radio. Pravo na naknadu plate u istom iznosu kao da je radio zaposleni ima i ako nije radio na dan praznika koji nije radni dan ili ako se odazvao na vojnu vežbu ili na poziv državnog organa. Državni organ u kome radi zaposleni koji se odazvao na vojnu vežbu ili na poziv državnog organa ima pravo da mu organ na čiji se poziv zaposleni odazvao refundira isplaćenu naknadu plate, ako zakonom nije drukčije određeno. Član 33. Zaposleni koji ne radi do 30 dana zbog bolesti ili povrede (privremena sprečenost za rad) ima pravo na naknadu plate koja iznosi: 1) 65% osnovne plate za mesec u kome je odsustvovao zbog bolesti ili povrede van rada; 2) 100% osnovne plate za mesec u kome je odsustvovao zbog profesionalne bolesti, povrede na radu ili malignog oboljenja. Naknada plate ne može biti niža od minimalne zarade utvrđene opštim propisima o radu.

  1. Dodatak za vreme provedeno u radnom odnosu

Član 34. Zaposleni ima pravo na dodatak na osnovnu platu u visini od 0,4% osnovne plate za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu (minuli rad) u državnom organu, organu autonomne pokrajine, odnosno organu lokalne samouprave, nezavisno od toga u kom organu je radio i da li je organ u kome je zaposleni radio u međuvremenu promenio naziv, oblik organizovanja ili je prestao da postoji. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija ostvaruju pravo na minuli rad iz stava 1. ovog člana i za godine rada provedene u radnom odnosu u ustanovama zdravstvene, odnosno socijalne zaštite. Pravo na minuli rad ostvaruje se i za godine rada kod poslodavca od koga je organ, odnosno poslodavac preuzeo nadležnosti, poslove i zaposlene. Zaposleni ostvaruje pravo na minuli rad i za godine rada provedene u organima ranijih saveznih država čiji je pravni sledbenik Republika Srbija, a koji su usled promene državnog uređenja prestali da postoje. Pravo na minuli rad?

Slične vesti

NAJAVA NOVOG POVEĆANJA PLATA MINISTRA BRATISLAVA GAŠIĆA PRILIKOM OBILASKA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA U KOPNENOJ ZONI BEZBEDNOSTI

NAJAVA NOVOG POVEĆANJA PLATA MINISTRA BRATISLAVA GAŠIĆA PRILIKOM…

Dana 24.03.2024. godine od strane ministra unutrašnjih poslova gospodina Bratislava Gašića i…
Izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti

Izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti

Vlada Srbije donela je na jučerašnjoj sednici Zaključak o lokaciji na kojoj…
PRETNJA I NAPAD NA POLICAJCA – PRETNJA I NAPAD NA DRŽAVU

PRETNJA I NAPAD NA POLICAJCA – PRETNJA I…

Nezavisni sindikat policije je duboko razočaran odlukom sudije za prethodni postupak u…