• 5 avgusta, 2022
  • 3020

STATUT NEZAVISNOG SINDIKATA POLICIJE

STATUT NEZAVISNOG SINDIKATA POLICIJE
I

OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Statutom Nezavisnog sindikata policije (u daljem tekstu Sindikat), uređuju se:

  • ciljevi i načela organizovanja Sindikata, kao i načini njihovog ostvarivanja;
  • predstavljanje i zastupanje;
  • javne oznake i sedište;
  • sticanje svojstva člana, uslovi i način učlanjivanja, prava, obaveze i odgovornost članova;
  • punovažnost odlučivanja;
  • gubitak svojstva člana;
  • organizacija i organi Sindikata i njihove nadležnosti;
  • materijalno poslovanje (sticanje i raspolaganje sredstvima);
  • donošenje akata Sindikata;
  • prestanak rada Sindikata.
II

CILJEVI I NAČELA SINDIKATA

Član 2.

        Sindikat je nezavisna, nepolitička, samostalna, interesna organizacija radnika Ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu Ministarstvo), penzionisanih radnika Ministarstva i drugih članova Sindikata, putem kojeg će se izražavati i rešavati pitanja od pojedinačnog i zajedničkog interesa, sa ciljem sveukupnog poboljšanja statusa, radnih i životnih uslova članova Sindikata i službe u celini. Sindikat je utemeljen na načelima demokratskog zastupanja, javnosti u radu, jednakosti i uvažavanja volje svojih članova i zabrane svih oblika diskriminacije. Sindikat se za ostvarivanje interesa članstva bori svim sredstvima koja nisu zabranjena Ustavom i zakonima. Sindikat predstavlja članstvo, pregovara u ime članstva, štiti interese članstva, te organizuje i vodi štrajk i druge aktivnosti na način i u vreme kako je to doneto odlukom na Skupštini Sindikata, a u skladu sa važećim zakonskim propisima. Sindikat sarađuje s drugim sindikatima istih ili srodnih interesa, u skladu sa načelima sindikalne solidarnosti, kako u zemlji tako i inostranstvu, te se sa takvima može udruživati. Sindikat zastupa interese članova u oblastima:

  • radnog i socijalnog prava;
  • pravne zaštite;
  • zaštite na radu, zaštite životne i radne sredine (poboljšanje uslova rada u svim segmentima);
  • sklapanje kolektivnih ugovora u ime i za račun svojih članova i ostalih zaposlenih u Ministarstvu;
  • zaštita prava iz rada (individualnih i kolektivnih), posebno u pogledu visine zarade, zaštite na radu, socijalne i zdravstvene zaštite i drugo;
  • prava invalida rada, penzionera i članova porodica umrlih i poginulih radnika Ministarstva;
  • i drugim oblastima koje utvrdi nadležni organ Sindikata.

U ostvarivanju ciljeva, a radi stvarnog interesa svojih članova, Sindikat polazi sa pozicije socijalnog partnera te će podsticati sklapanje i primenu Kolektivnog ugovora.

III

PREDSTAVLJANJE I ZASTUPANJE

Član 3.

Sindikat predstavlja i zastupa Predsedavajući Predsedništva. Članovi Predsedništva međusobno biraju Predsedavajućeg Predsedništva, koji predstavlja i zastupa Sindikat. Predsedništvo Sindikata može predložiti drugo lice koje u njegovo ime zastupa i predstavlja Sindikat.

IV

JAVNOST RADA SINDIKATA

Član 4.

Aktivnosti Sindikata su javne.
O radu Sindikata, domaća i strana javnost se obaveštava putem sredstava javnog informisanja, saopštenja, konferencija za novinare, proglasa, periodičnih i posebnih publikacija i sl.
Članstvo se obaveštava neposredno preko organa Sindikata.
Radi što efikasnijeg i adekvatnog informisanja članstva i javnosti, Predsedništvo može da ustanovi izdavanje svojih novina, kao i da imenuje lice portparola za istupanje u javnosti.
O prisustvu na Skupštini, sednici, sastanku, lica koja nisu članovi organa i tela, kao i o izveštavanju sa sednica organa i tela Sindikata, odlučuje se na samoj sednici Skupštine, tela ili organa čijem radu želi prisustvovati.

V

JAVNE OZNAKE, SEDIŠTE I PEČAT SINDIKATA

Član 5.

Naziv sindikata je: NEZAVISNI SINDIKAT POLICIJE.
Skraćeni naziv Sindikata je: NSP
Sedište Sindikata je u Beogradu, Bulevar dr Zorana Đinđića broj 104. NSP ima pečat okruglog oblika promera 30 mm, u sredini pečata je znak Sindikata. Oko znaka Sindikata ćirilicom je ispisan sledeći tekst:
NEZAVISNI SINDIKAT POLICIJE.
Pečat za sindikalne grupe i koordinacione centre, Izvršni odbor, Nadžorni odbor, između znaka Sindikata i spoljnjeg teksta dodaje se ime tog tela ili organa.
Znak Sindikata je logo (monogram) naziva Sindikata.
Zastava Sindikata je bela, sa znakom NSP u sredini konture.
O promeni naziva i sedišta NSP odlučuje Skupština Sindikata na predlog Predsedništva ili Izvršnog odbora NSP.
Dan Sindikata je: 24. jul

VI

ČLANSTVO U SINDIKATU

Član 6.

Članstvo u Sindikatu stiče se potpisivanjem pristupnice.
Članovi Sindikata mogu postati radnici Ministarstva i penzionisani radnici Ministarstva, na području Republike Srbije, koji se dobrovoljno učlane u Sindikat potpisivanjem pristupnice, te prihvatanjem programskih načela, ciljeva i Statuta Sindikata, ispunjavanjem svoje članske obaveze.
Svaki član Sindikata po potpisivanju pristupnice dobija člansku kartu.
U skladu sa Pravilnikom o značkama Nezavisnog sindikata policije, članu se može izdati i značka.
Članstvo u sindikatu ne isključuje članstvo u drugom sindikatu.
Odluka o odbijanju zahteva za učlanjenje u Sindikat se donosi u roku od 15 dana od dana podnošenja zahteva – potpisivanja pristupnice. Odluku donosi rukovodstvo sindikalne grupe.
Na odluku o odbijanju prijema u članstvo Sindikata postoji pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dobijanja-prijema odluke Izvršnom odboru Sindikata, a koji donosi konačnu odluku u roku od 30 dana od dana prijema žalbe.
U slučaju promene mesta rada, član Sindikata se povezuje sa sindikalnom grupom prema teritorijalnom principu.

VII

POČASNI ČLANOVI

Član 7.

Počasni članovi Sindikata mogu postati pojedinci koji su ispoljili privrženost i zalaganje, u bilo kom obliku, za osnovna programska načela Sindikata.
Uslovi i način dobijanja statusa počasnog člana reguliše se posebnim Pravilnikom koji donosi Izvršni odbor.
Odluku o prijemu u članstvo donosi Izvršni odbor Sindikata.

VIII

GUBITAK SVOJSTVA ČLANA SINDIKATA

Član 8.

Članstvo u Sindikatu prestaje istupanjem ili isključenjem.
Članu Sindikata članstvo prestaje svojevoljnim istupanjem, potpisivanjem istupnice. Član Sindikata može biti isključen iz Sindikata u slučaju da :

  • zastupa u javnosti stavove koji su suprotni Programu i Stavovima Sindikata;
  • ne izvršava odluke organa Sindikata za koje je zadužen ili postupa suprotno njima;
  • iznosi u javnost rasprave, zaključke, odluke i pisani materijal sa sednice organa ili tela Sindikata, a da za to nije ovlašćen;
  • neopravdanim neplaćanjem članarine;
  • u svim drugim slučajevima kada svojim činjenjem ili ne činjenjem, postupa suprotno interesima i osnovnim načelima

Sindikata i tako mu nanosi štetu ili urušava ugled.
Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može podneti svaki član Sindikata.
Za vreme neplaćanja članarine, članstvo u Sindikatu miruje, kao i prava iz čl. 9 ovoga Statuta, o čemu se donosi poseban pravilnik.

Odluku o isključenju iz Sindikata donosi:

  • Rukovodstvo sindikalne grupe
  • Statutarna komisija

Isključenje se sprovodi na osnovu Statuta NSP i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti članova Sindikata.
Odluku o isključenju iz članstva verifikuje Izvršni odbor.
Član Sindikata koji je isključen iz Sindikata može uložiti žalbu Skupštini Sindikata.
Odluka Skupštine je konačna.

IX

PRAVA I DUŽNOSTI ČLANA SINDIKATA

Član 9.

Član Sindikata ima pravo da:

  • učestvuje u svim oblicima rada Sindikata;
  • predlaže stavove, zaključke i pokreće inicijative u organima i telima Sindikata;
  • bude biran u organe Sindikata i učestvuje u biranju;
  • na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje u statusno radno-pravnim odnosima;
  • bude informisan o radu i stavovima svih organa i tela Sindikata;
  • ima potpunu zaštitu u slučaju ugrožavanja njegovih prava zbog pripadnosti Sindikatu ili obavljanja poslova u Sindikatu;
  • da zahteva tumačenje Statuta od strane nadležnih organa Sindikata, kao i tumačenje svih drugih akata Sindikata.
  • na druga prava koja proističu iz delatnosti Sindikata;

Član NSP stiče prava iz čl. 9 stava 1. nakon uplaćene jedne članarine.

Član Sindikata dužan je da:

  • aktivno učestvuje u radu Sindikata;
  • da poštuje Statut, Pravilnike i Odluke organa i tela Sindikata, te deluje u skladu sa sindikalnim programom;
  • uredno plaća članarinu

Zbog iznetog mišljenja ili zauzetog stava o radu organa Sindikata ne može biti izložen bilo kakvim sankcijama.

X

EVIDENCIJA ČLANSTVA

Član 10.

Evidenciju članova Sindikata vodi Sindikalna grupa i Koordinacioni centar. U sedištu Sindikata – Sekretarijatu, vodi se jedinstvena evidencija članstva gde se dostavljaju pristupnice iz svih sindikalnih grupa.
Pristupnice moraju biti u originalu.

XI

ODLUČIVANJE, IZBORI I MANDAT

Član 11.

U svim organima i telima Sindikata, za punovažno donošenje odluke potrebno je prisustvo više od polovine ukupnog broja članova tog organa ili tela.
Odluke se po pravilu donose prostom većinom glasova.
Izbori za organe Sindikata obavljaju se javnim glasanjem, izuzetno Skupština može doneti odluku da glasanje bude tajno.
Mandat svih izabranih članova organa i tela, nosilaca funkcija na svim nivoima, delegati Skupštine, Predsedništvo, Izvršni odbor, Generalni sekretar, Nadžorni odbor, Statutarna komisija, radna tela koja izabere Skupština Sindikata, rukovodstva koordinacionih centara i sindikalnih grupa traje 4 godine, s pravom ponovnog biranja.
Član NSP danom prestanka radnog odnosa kod poslodavca, ne može da zadrži svoj status ovlašćenog predstavnika u organima i telima Sindikata, do nivoa potpredsednika u sindikalnoj grupi i koordinacionom centru.
Na neku od dužnosti u Sindikatu ne može biti izabran, niti je obavljati, član koji je ujedno i član drugog sindikata koji deluje u Ministarstvu.

XII

UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA SINDIKATA
PRINCIPI ORGANIZACIJE


Član 12.

Sindikat je organizovan na teritorijalnom principu, paralelno sa organizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova.
Organizaciju Sindikata čine: sindikalne grupe i koordinacioni centri. Sindikalne grupe i Koordinacioni centri biraju: predsednika, potpredsednike i sekretara.
Sindikalne grupe se osnivaju na nivou organizacionih jedinica.
Koordinacioni centri se formiraju u skladu sa teritorijalnom podelom Ministarstva na Policijske uprave po principu jedna uprava/grad- jedan KC: Beograd, Kragujevac, Jagodina, Niš, Pirot, Prokuplje, Leskovac, Vranje, Zaječar, Bor, Smederevo, Požarevac, Valjevo, Šabac, Kraljevo, Kruševac, Čačak, Kikinda, Pančevo, Sremska Mitrovica, Novi Pazar, Užice, Prijepolje, Novi Sad, Sombor, Subotica, Zrenjanin i Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju.
Na nivou sedišta Ministarstva i Kabineta Ministra, u skladu sa organizacijom Ministarstva, poslovi i zadaci iz delokruga rada Sindikata obavljaju se u dva kordinaciona centra: Kordinacioni centar Ministarstva unutrašnjih poslova (KC MUP- Kabinet Ministra, Direkcije policije, Sektora za vanredne situacije, Sektora unutrašnje kontrole policije i Koordinacioni centar Državnih službenika i nameštenika (KC DS i NM – Sektor finansija ljudskih resursa i zajedničkih poslova i Sektora za analitiku, telekomunikacije i informacione tehnologije).
Odredi žandarmerije, stanice granične policije, vatrogasno spasilačke jedinice, mogu formirati svoje sindikalne grupe ili pripadati sindikalnim grupama na čijem području se one nalaze, a teritorijalno Koordinacionom centru na čijem se području nalaze.
Organizacioni oblici Sindikata mogu doneti pravilnik o svojoj organizaciji i radu, koji mora biti u skladu sa ovim Statutom i Programom Sindikata.

XIII

SINDIKALNA GRUPA


Član 13.

Osnovni oblik sindikalnog delovanja je Sindikalna grupa.
Sindikalna grupa se osniva kada ima 20 članova Sindikata, ili ako Izvršni odbor izuzetno drugačije odluči.
Predsednik, dva potpredsednika i sekretar čine rukovodstvo Sindikalne grupe. Na svakih 100 članova sindikalna grupa ima pravo na još jednog potpredsednika sa pravom glasa u odlučivanju.
Rukovodstvo Sindikalne grupe biraju članovi Sindikalne grupe na redovnom ili vanrednom zasedanju sednice.
Rukovodstvo Sindikalne grupe sprovodi program Sindikata u skladu sa Statutom. Sednice Sindikalne grupe mogu biti redovne i vanredne.
Redovna sednica se saziva jednom godišnje radi podnošenja izveštaja o radu. Vanrednu sednicu može sazvati predsednik Sindikalne grupe, 1/3 ukupnog broja članova Sindikalne grupe, rukovodstvo Koordinacionog centra i Izvršni odbor. Sindikalna grupa može imati svoj pečat i tekući račun.
Sindikalna grupa može biti raspuštena u slučaju ocene da vodi aktivnosti i deluje suprotno Programu i Statutu Sindikata.
Imovina sindikalne grupe, ostaje u vlasništvu Sindikata i u slučajevima da se sindikalna grupa u celini isključi iz Sindikata.
U slučaju da Sindikalna grupa bude rasformirana, imovina prelazi u vlasništvo Nezavisnog sindikata policije.
Odluku o rasformiranju Sindikalne grupe donosi Izvršni odbor.
Sindikalna grupa, ukoliko nakon formiranja izgubi jedan od uslova za formiranje-da ima najmanje 20 članova, može zadržati status Sindikalne grupe i učestvovati u radu, ali bez prava odlučivanja u Koordinacionom centru.

Sindikalna grupa stiče pravo vraćanja izgubljenog statusa podnošenjem zahteva Koordinacionom centru, a na osnovu uvida u spisak kreditora za mesec u kome se podnosi zahtev

XIV

DELOKRUG RADA SINDIKALNE GRUPE


Član 14.

Sindikalna grupa:

  • radi po Pravilnicima Sindikata, izuzetno može doneti svoj pravilnik koji nije u suprotnosti sa pravilnicima Sindikata;
  •  radi na širenju ideja i popularizacije programa Sindikata;
  • sprovodi stavove Sindikata i odgovara za njihovu realizaciju;
  • realizuje sve poslove koje joj poveri Koordinacioni centar, Predsedništvo, Izvršni odbor ili Skupština Sindikata;
  • stara se o organizaciji Sindikata na teritoriji svog delovanja;
  • predlaže članove za organe i tela Sindikata;
  • obavlja druge poslove utvrđene opštim aktima Sindikata.
XV

PREDSEDNIK SINDIKALNE GRUPE


Član 15.

Predsednik Sindikalne grupe:

  • podnosi izveštaj o svom radu i radu rukovodstva Sindikalne grupe;
  • predstavlja i zastupa Sindikalnu grupu;
  • saziva i rukovodi sednicama Sindikalne grupe;
  • sprovodi odluke Sindikalne grupe i organa Sindikata;
  • odgovoran je za finansijsko poslovanje Sindikalne grupe.

U slučaju sprečenosti, predsednik ovlašćuje jednog od potpredsednika koji će u njegovom odsustvu obavljati poslove iz delokruga njegovog rada.

XVI

KOORDINACIONI CENTAR


Član 16.

Viši oblik sindikalnog organizovanja predstavlja Koordinacioni centar.
Koordinacioni centar čine sve sindikalne grupe sa područja policijske uprave/grada tog Koordinacionog centra, sindikalne grupe Koordinacionog centra MUP i Koordinacionog centra državnih službenika i nameštenika, kao i sindikalne grupe za koje Izvršni odbor, izuzetno, donese odluku o pripajanju drugom Koordinacionom centru van teritorijalnog principa.
Koordinacioni centar ima svoj pečat, a može i tekući račun.

Koordinacioni centar:

  • objedinjuje rad sindikalnih grupa;
  • promoviše program Sindikata;
  • realizuje programske zadatke Sindikata saglasno odlukama organa i tela Sindikata;
  • predlaže, podstiče i aktivno učestvuje u realizaciji saradnje sa drugim sindikatima, organizacijama, udruženjima i klubovima.
  • Koordinacioni centar stiče pravo na osnivanje ukoliko ima najmanje 200 članova.

Koordinacioni centar, ukoliko nakon formiranja izgubi jedan od uslova za formiranje – da ima najmanje 200 članova, može zadržati status Koordinacionog centra, učestvovati u radu u organima i telima Sindikata, ali bez prava odlučivanja.
Koordinacioni centar stiče pravo vraćanja izgubljenog statusa podnošenjem zahteva Izvršnom odboru, a na osnovu uvida u spisak kreditora za mesec u kome se podnosi zahtev.

XVII

SKUPŠTINA KOORDINACIONOG CENTRA


Član 17.

Skupština je najviši organ Koordinacionog centra.
Skupštinu čine sva rukovodstva Sindikalnih grupa sa područja policijske uprave tog Koordinacionog centra.
Predsednik, dva potpredsednika i sekretar čine rukovodstvo Koordinacionog centra, a u zavisnosti od potreba Koordinacionog centra, može biti i više potpredsednika.
Skupština ima redovna i vanredna zasedanja.
Redovna sednica se saziva jednom godišnje radi podnošenja izveštaja o radu. Vanrednu Skupštinu može sazvati predsednik Koordinacionog centra, 1/3 ukupnog broja članova Skupštine Koordinacionog centra, Predsedništvo ili Izvršni odbor NSP.

Skupština Koordinacionog centra:

 

  • radi po pravilnicima Sindikata i može doneti svoje pravilnike koji su u skladu sa pravilnicima Sindikata;
  • bira delegate za Skupštinu Sindikata;
  • bira i razrešava rukovodstvo Koordinacionog centra;
  • utvrđuje rad Sindikata na nivou Koordinacionog centra;
  • razmatra i usvaja izveštaj predsednika sindikalnih grupa i predsednika Koordinacionog centra;
  • predlaže članove za organe i tela Sindikata;
  • utvrđuje način obezbeđivanja finansijskih sredstava za rad Koordinacionog centra;
  • obavlja druge poslove utvrđene opštim aktima Sindikata;
XVIII


Član 18.

Predsednik Koordinacionog centra:

  • podnosi izveštaj o svom radu
  • predstavlja i zastupa Koordinacioni centar ili u slučaju svoje sprečenosti, na osnovu odluke rukovodstva Koordinacionog centra ovlašćuje lice koje ga zastupa;
  • predsedava sednicama Koordinacionog centra;
  • sprovodi odluke Koordinacionog centra i organa Sindikata;
  • ukoliko ima svoj tekući račun odgovoran je za finansijsko poslovanje Koordinacionog centra;
XIX

ORGANI I TELA SINDIKATA

Član 19.

Organi Sindikata su:

  • Skupština;
  • Predsedništvo;
  • Izvršni odbor;
  • Generalni sekretar
  • Nadzorni odbor;
  • Koordinacioni centar
  • Sindikalna grupa

Tela Sindikata su:

  • Statutarna komisija;
  • druge komisije i tela.
XX

SKUPŠTINA SINDIKATA, SAZIVANJE I ODLUČIVANJE

Član 20.

Skupština je najviši organ Sindikata.
Skupština može biti redovna i vanredna.
Redovna zasedanja Skupštine saziva Predsednik Skupštine, najmanje jednom godišnje.
Vanrednu Skupštinu saziva Predsednik Skupštine na zahtev 1/2 koordinacionih centara, ili na predlog Predsedništva, Izvršnog odbora, Generalnog sekretara ili Nadžornog odbora uz prethodno pribavljen zahtev ili inicijativu 1/2 koordinacionih centara.
Vanredna Skupština se mora održati u što kraćem roku, a najduže 14 dana od dana podnošenja zahteva.
Skupština donosi odluke ukoliko je prisutno više od polovine ukupnog broja delegata.
U radu Skupštine mogu učestvovati delegati Koordinacionog centra za koje verifikaciona komisija pre početka rada Skupštine utvrdi da imaju manje od 200 članova, ali bez prava odlučivanja.

XXI

SASTAV I NADLEŽNOSTI SKUPŠTINE

Član 21.

Skupštinom predsedava: predsednik, dva potpredsednika i sekretar.
Predsednik Skupštine saziva Skupštinu, predlaže dnevni red, priprema radni materijal i vodi Skupštinu.
Radni materijal za vanrednu skupštinu priprema predlagač.
O radu Skupštine donosi se poseban Poslovnik o radu.
Skupštinu čine delegati koji se određuju proporcionalno ukupnom broju članova Koordinacionog centra, na svakih započetih 300 članova po 1 delegat, a maksimalno 5 delegata po jednom koordinacionom centru.
Delegati ne mogu biti članovi Predsedništva, Izvršnog odbora i Nadžornog odbora.

XXII

Član 22.
Skupština Sindikata:
  • donosi Program i Statut Sindikata i odlučuje o izmenama i dopunama Statuta Sindikata;
  • utvrđuje programsku orjentaciju Sindikata na osnovu opredeljenja Skupštine;
  • raspravlja i odlučuje o svim bitnim pitanjima za Sindikat vezanim za ostvarivanje ciljeva i zadataka Sindikata;
  • bira Predsednika Skupštine, dva potpredsednika i sekretara Skupštine;
  • bira Predsedništvo Sindikata;
  • bira članove Nadzornog odbora;
  • vrši nadzor nad radom Predsedništva, Izvršnog odbora, Generalnog sekretara, Nadzornog odbora i drugih radnih tela Sindikata;
  • donosi poslovnik o svom radu;
  • konstituiše stalna i povremena radna tela (odbore ili komisije) za razmatranje i pripremu pojedinih pitanja iz svoje nadležnosti;
  • razmatra i usvaja izveštaj Predsedništva, Izvršnog odbora i Nadzornog odbora o svom radu između dve Skupštine i u vreme kada, usled vanrednih okolnosti, Skupština nije mogla da zaseda;
  • odlučuje o prestanku rada Sindikata 2/3 većinom delegata od ukupnog broja delegata;
  • usvaja finansijski plan i izveštaj o materijalno-finansijskom poslovanju Sindikata;
  • može da usvoji strategiju delovanja Sindikata po pojedinim pitanjima;
  • odlučuje o drugim značajnim pitanjima u vezi sa radom i organizacijom Sindikata.
  • donosi odluku o stupanju u protest ili štrajk;
XXIII

PREDSEDNIŠTVO

Član 23.
Predsedništvo Sindikata je najviši organ rukovođenja Sindikata između dva zasedanja Skupštine. Predsedništvo Sindikata ima 7 članova. Članove Predsedništva bira Skupština prostom većinom glasova prisutnih delegata u Skupštini. Glasanje za izbor članova Predsedništva je javno, uz obavezno programsko predstavljanje. Za opoziv člana Predsedništva, potreban je predlog 1/3 Koordinacionih centara koji se podnosi Predsedniku Skupštine. Predsedništvo:
  • bira predsedavajućeg Predsedništva iz redova članova Predsedništva na rok koji ne može biti kraći od 1 godine, odnosno do opoziva;
  • u ime Sindikata raspolaže materijalno-tehničkim sredstvima Sindikata u skladu sa Statutom, Odlukama Skupštine i drugim opštim aktima Sindikata;
  • predlaže Skupštini finansijski plan i podnosi izveštaj o materijalno- finansijskom poslovanju;
  • predstavlja Sindikat pred trećim licima i odgovara za svoje obaveze sredstvima i imovinom Sindikata;
  • bira portparola Sindikata;
  • donosi poslovnik o svom radu;
  • predlaže Izvršnom odboru formiranje stalnih ili povremenih radnih tela (odbore ili komisije);
  • predlaže Izvršnom odboru donošenje odluka o saradnji, pristupanju ili formiranju širih saveza i koalicija sa drugim sindikatima i organizacijama;
  • daje predlog Izvršnom odboru o formiranju i raspuštanju sindikalnih grupa i koordinacionih centara Sindikata;
  • vrši podelu resora iz nadležnosti rada Predsedništva;
  • predlaže vanredno zasedanje Skupštine;
  • predlaže Izvršnom odboru kandidate za dodeljivanje statusa počasnog člana Sindikata;
  • prihvata i sprovodi odluke iz nadležnosti Izvršnog odbora koje su donete 2/3 većinom glasova članova Izvršnog odbora.
XXIV

PREDSEDAVAJUĆI PREDSEDNIŠTVA

Član 24.
Predsedavajući Predsedništva:
  • usklađuje i koordinira funkcionisanje Predsedništva;
  • potpisuje dokumenta Predsedništva ili ovlašćuje lice koje to čini umesto njega;
  • može da prisustvuje svim sednicama organa i tela, bez prava glasa;
  • podnosi pismeni izveštaj o radu Predsedništva Skupštini Sindikata;
  • saziva i rukovodi sednicama Predsedništva Sindikata;
  • vrši i druge poslove koje mu poveri Predsedništvo i Skupština Sindikata
XXV

IZVRŠNI ODBOR

Član 25.

Izvršni odbor je izvršni organ Sindikata.
Izvršni odbor čine predsednici svih Koordinacionih centara i članovi Nadzornog odbora, kao nezavisnog organa, bez prava odlučivanja u Izvršnom odboru.
Ukoliko je predsednik Koordinacionog centra član Predsedništva, Nadzornog odbora ili obavlja funkciju Generalnog sekretara, kao i iz drugih razloga, Koordinacioni centar će imenovati drugo lice koje će vršiti funkciju člana Izvršnog odbora.
Obavljanje ili prestanak funkcije člana Izvršnog odbora verifikuje se na sastanku Izvršnog odbora o čemu se donosi rešenje.
Izvršni odbor bira predsednika, zamenika i 2 potpredsednika.
Izvršni odbor:

  • sprovodi i izvršava zadatke koje mu poveri Skupština ili Predsedništvo Sindikata.
  • donosi odluku o formiranju odbora;
  • donosi odluku o formiranju i raspuštanju sindikalnih grupa i koordinacionih centara;
  • donosi odluku o formiranju Sekretarijata Sindikata;
  • utvrđuje broj zaposlenih u Sindikatu;
  • stara se o informisanosti članova Sindikata i brine se o njegovoj promociji;
  • predlaže vanredno zasedanje Skupštine Sindikata;
  • stara se o ažurnosti i održavanju internet stranica Sindikata;
  • imenuje glavne i odgovorne urednike sindikalnih glasila;
  • koordinira rad sindikalnih grupa i koordinacionih centara;
  • predlaže i daje inicijativu o isključenju iz Sindikata;
  • donosi poslovnik o svom radu;
  • obavlja i druge poslove od interesa za ostvarivanje ciljeva Sindikata i rad organa Sindikata između zasedanja dve Skupštine.

Članovi Izvršnog odbora su i svi članovi komisija i tela Sindikata, bez prava odlučivanja u Izvršnom odboru.

XXVI

PREDSEDNIK IZVRŠNOG ODBORA

Član 26.

Predsednik Izvršnog odbora:

  • usklađuje i koordinira rad Izvršnog odbora i svih odbora koje je osnovao Izvršni odbor;
  • saziva i rukovodi sednicama Izvršnog odbora ili ovlašćuje lice koje će u pojedinim slučajevima to činiti umesto njega;
  • podnosi pismeni izveštaj o radu Izvršnog odbora Skupštini Sindikata;

 

XXVII

GENERALNI SEKRETAR

Član 27.
Generalnog sekretara Sindikata bira Skupština sindikata, na predlog Predsedništva ili Izvršnog odbora. Generalni sekretar:
  • obavlja poslove u skladu sa nalozima i ovlašćenjima Skupštine, Predsedništva i Izvršnog odora;
  • organizuje promotivne skupove Sindikata na osnovu odluke Predsedništva i Izvršnog odora;
  • donosi rešenja o isključenju iz članstva, postavljenju i razrešenju na funkcije u Sindikatu;
  • upravlja radom Sekretarijata Sindikata;
  • predlaže vanredno zasedanje Skupštine na osnovu obrazloženog predloga 1/3 Koordinacionih centara;
  • prisustvuje sednicama organa i tela Sindikata, bez prava glasa;
  • vrši druge organizacione i administrativno-tehničke poslove koje mu povere Skupština, Predsedništvo ili Izvršni odbor.
XXVIII

SEKRETARIJAT SINDIKATA

Član 28.
Sekretarijat Sindikata formira se na predlog Izvršnog odbora Sindikata. Sekretarijat Sindikata postupa po nalozima Generalnog sekretara Sindikata ili lica koje on ovlasti u obavljanju sledećih poslova:
  • koordinira administrativno-tehničke aktivnosti sindikalnih grupa koordinacionih centara u vezi dostavljanja informacija, prikupljanja redovnih i vanrednih informacija od sindikalnih grupa i koordinacionih centara, zahteva izveštaj o broju članova, članarini;
  • vrši obradu pristupnica, vodi i servisira bazu podataka Sindikata i stara se o njihovom arhiviranju i zaštiti;
  • vrši izradu i distribuciju članskih karata,legitimacija;
  • pruža administrativno-tehničku pomoć sindikalnim grupama, koordinacionim centrima i drugim organima Sindikata;
  • nabavlja i blagovremeno ističe simbole Sindikata;
  • vodi administraciju centrala Sindikata;
  • obezbeđuje arhiviranu zaštitu svih akata Sindikata;
  • obavlja i druge poslove koje mu odredi Skupština ili Izvršni odbor;
XXIX

NADZORNI ODBOR

Član 29.

Nadzorni odbor je samostalni organ sindikata koji bira Skupština sindikata iz redova svih članova Sindikata.
Nadzorni odbor broji 7 članova koji biraju predsednika i potpredsednika Nadzornog odbora.
Nadzorni odbor kontroliše i vrši nadzor nad materijalno finansijskim poslovanjem Sindikata i o tome redovno izveštava Skupštinu sindikata.
Nadzorni odbor postupa po pisanim zahtevima Skupštine, Predsedništva, Izvršnog odbora, koordinacionih centara i sindikalnih grupa i podnosi pismeni izveštaj podnosiocu zahteva, vrši kontrolu na sopstvenu inicijativu i nezavistan je u svom radu.
Nadzorni odbor može da predlaže vanredno zasedanje Skupštine.
Nadzorni odbor donosi Pravilnik o svom radu.
Nadzorni odbor ima pravo da aktivno učestvuje u radu Skupštine sindikata. Nadzorni odbor vrši nadzor nad radom Sindikata.

XXX

STATUTARNA KOMISIJA

Član 30.

Statutarna komisija je telo Sindikata koje bira Izvršni odbor.
Statutarna komisija:

  • daje tumačenje Statuta;
  • ocenjuje usklađenost pravilnika, odluka i zaključaka sa Statutom;
  • rešava žalbe statutarne prirode i radi na izmenama i dopunama Statuta i ostalih akata Sindikata;
  • analizira primenu Statuta i druge poslove u vezi Statuta;
  • obavlja poslove iz nadležnosti disciplinske komisije NSP na osnovu Statuta i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti članova Sindikata;
XXXI

FINANSIRANJE IZVORI FINANSIRANJA

Član 31.

Osnovni izvor finansiranja Sindikata je članarina.
Sindikat može primati donacije i sponzorstva, što se upisuje u posebnoj evidenciji.
Članarina se plaća mesečno sa plate.
Visinu članarine i način plaćanja utvrđuje Skupština Sindikata.
Visina članarine iznosi 1% od plate koja se uplaćuje na račun Sindikata, od toga 0,30% centrali NSP, a 0,70% Sindikalnoj grupi ili Koordinacionom centru kojem pripada.

XXXII

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
USKLAĐIVANJE OPŠTIH AKATA SINDIKATA

Član 32.

Usklađivanje opštih akata Sindikata, organa i tela Sindikata sa Statutom, sprovešće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta.
Odredbe pravilnika ne mogu biti u suprotnosti sa ovim Statutom.

XXXIII

PRESTANAK VAŽENJA RANIJIH AKATA

Član 33.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje da važi Statut donet na osnivačkoj Skupštini Sindikata 08.02.1991. godine, sa izmenama i dopunama od 28.02.1994. godine, 16.01.2001. godine, 09.09.2006. godine, 30.06.2007. godine, 14.03.2008. godine, 12.02.2009. godine, 10.03.2012. godine,13.04.2013. godine, 04.02.2014.godine, 02.03.2014. godine 05.03.2021.godine. i 22.02. 2022. godine.

XXXIV

STUPANJE NA SNAGU

Član 34.

Ovaj Statut stupa na snagu u roku od 8 dana od dana usvajanja na Skupštini Sindikata.

U Beogradu 13.07.2022. godine.

Slične vesti

NAJAVA NOVOG POVEĆANJA PLATA MINISTRA BRATISLAVA GAŠIĆA PRILIKOM OBILASKA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA U KOPNENOJ ZONI BEZBEDNOSTI

NAJAVA NOVOG POVEĆANJA PLATA MINISTRA BRATISLAVA GAŠIĆA PRILIKOM…

Dana 24.03.2024. godine od strane ministra unutrašnjih poslova gospodina Bratislava Gašića i…
Izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti

Izgradnja stanova za pripadnike snaga bezbednosti

Vlada Srbije donela je na jučerašnjoj sednici Zaključak o lokaciji na kojoj…
PRETNJA I NAPAD NA POLICAJCA – PRETNJA I NAPAD NA DRŽAVU

PRETNJA I NAPAD NA POLICAJCA – PRETNJA I…

Nezavisni sindikat policije je duboko razočaran odlukom sudije za prethodni postupak u…